DRVA ZA OGRJEV

OGRJEVNO DRVO KLASIČNO
Cjepano i piljeno dužina 1m
Prostorni metar – je mjera koja se koristi za uredno složene cjepanice
1 PRM = 1m dužina x 1m širina x 1m visina složaja
U ponudi imamo bukvu, hrast i OTB

OGRJEVNO DRVO RINFUZO
Cjepano i piljeno dužina 25cm, 33cm i 50cm
Nasipni metar – je mjerna jedinica koja se koristi za cjepanice, drvnu sječku, piljevinu itd. a odnosi se na volumen koji zauzima drvo uključujući i prazan prostor koji se smatra ispunjenim. Volumen takvog ogrjevnog drva razlikuje se ovisno o veličini, obliku i rasporedu pojedinačnih cjepanica.
1 NM = visina x dužina x širina
U ponudi imamo bukvu, hrast i OTB

OGRJEVNO DRVO PAKIRANO U VREĆU cca 15kg – TRENUTNO NEDOSTUPNO!
Cjepano i piljeno dužina 25cm, 33cm i 50cm
U ponudi imamo bukvu, hrast i OTB

———————————————————–

KORISNE INFORMACIJE:
Najvažniji činitelj pri odabiru vrste drva za ogrjev je njegova kalorična vrijednost, a jedan od najvažnijih činitelja koji utječu na kalorijsku vrijednost je udio vlage u drvetu, gustoća drveta i udio kore. Vlaga se određuje u jedinicama energije po jedinici volumena, a što je veća količina vlage u drvu, to je ono manje kalorično. Prosušeno drvo ima vrijednost oko 15,5 MJ/kg, a posve suho oko 18,5 MJ/kg, stoga je bitna stavka i vrijeme sušenja drveta.
Općenito drvo u svježem stanju sadrži udio vlage od oko 50 %, a nakon godine dana sušenja na zraku udio vlage pada na vrijednost od oko 15 do 20 %.
Najveći utjecaj na kaloričnost drveta ima gustoća drveta. Ona se izražava u kilogramima po jedinici volumena. Različita je kod vrsta drveća na što utječe veličina srčike, starost stabla i okolišni uvjeti u kojima je stablo raslo.
Općenito vrste tvrdog drveta imaju veću gustoću od vrsta mekog drveta i zato im je tržišna cijena viša.
Što je gustoća veća, veća je i kaloričnost, a vrijeme gorenja duže. Mekano drvo kao što je borovina, brzo će postići temperaturu na kojoj gori, ali i brzo izgorjeti. Među najgušća drva spadaju hrast, bukva, grab i bagrem s oko 1100 kg/m³ u svježem stanju.Također odlika koja utječe na kaloričnost jest i udio kore na drvetu, a što je taj udio veći, kaloričnost je manja. Bukva i grab imaju oko 5 do 7 % kore a hrast i bagrem oko tri puta više u samo jednom metru što povećava i maseni udio pepela.  Stoga vrlo dobre vrste za ogrjev su: bukva, grab, jasen i bagrem.  Dobre vrste za ogrjev su: Hrast, joha, lijeska i breza.
Prihvatljive vrste za ogrjev su: lipa, topola, kesten i vrba.